Ana Varšić osim što je poduzetnica, bavi se prevođenjem te je stalni sudski tumač za engleski i njemački jezik. Upoznajte Anu iz Translatore.
P: Kada si se odlučila za prevoditeljski posao i koliko dugo se baviš prevođenjem?
Prevođenjem sam se počela baviti još 2004. godine i ubrzo nakon toga shvatila sam da na taj način želim koristiti svoje znanje jezika, dakle profesionalno se baviti prevođenjem.
P: Koje vrste prijevoda te najviše privlače? Zašto? Kakvi dokumenti te vesele?
Od svih vrsta tekstova s kojima sam se dosad susretala, najviše mi se sviđalo prevođenje filmskih scenarija, budući da sam na kraju prijevoda usput „pogledala“ i cijeli film. Od drugih vrsta dokumenata uvijek me vesele oni koji pokrivaju tematiku koja me zanima, pa uz prevođenje naučim i nešto novo.
P: Što razlikuje prosječnog od odličnog prevoditelja?
Kao i u svakoj struci, prosječan prevoditelj je onaj čije znanje jezika je osrednje, što rezultira osrednjim proizvodom, tj. prijevodima.
No izvrsno znanje jezika nije dovoljno da bi prevoditelj bio odličan. Odličan prevoditelj mora imati i osjećaj za jezik, jezični izraz, za rečenicu… Takav prevoditelj mora biti odgovoran, pouzdan, u toku s aktualnim događajima i proučavati materiju svoje specijalizacije. Odličan prevoditelj je jednostavno zaljubljenik u jezik kojem svaki tekst predstavlja novi izazov, a prevođenje je pokretač njegove izvrsnosti.
P: Kakve alate, opremu i programe koristiš svakodnevno kao prevoditeljica?
Kao prevoditeljica dnevno koristim glosare i rječnike te uobičajene alate za obradu teksta. Od CAT alata (Computer Aided Translation, tj. softveri za prevođenje) ne koristim ništa.
P: Što predstavlja najveći izazov unutar prevoditeljske industrije u Hrvatskoj?
Dva su najveća izazova u hrvatskoj prevoditeljskoj industriji: jedno je postizanje prave cijene za usluge prevođenja, a drugo je nedovoljna kontrola kvalitete što kod prevoditelja, što kod prijevoda.
U Hrvatskoj je prevođenje još uvijek relativno mlada industrija zbog čega puno faktora nije čvrsto definirano zakonom, pravilnicima i slično. Drugim riječima, „svatko“ tko ima završen viši stupanj stranog jezika može biti prevoditelj bez zadovoljavanja nekih standarda kvalitete. Također, sudski tumači, na primjer, u Hrvatskoj nemaju čvrsto određeni cjenik kojeg se obavezno moraju pridržavati, što dovodi do slobodnog formiranja cijena na tržištu zbog čega se prevoditelji često osjećaju potplaćeni za svoje usluge. Dakle, u Hrvatskoj postoji niz problema u prevoditeljskoj industriji koji će se s vremenom morati riješiti.
P: Jesi li ikad prekoračila rok za predaju prijevoda?
Jesam, mislim da se to dogodilo možda dva puta i to na početku moje prevoditeljske struke nakon čega se više nisam dovodila u takve neugodne situacije. Jedno je sigurno, prevoditelji koji imaju praksu kršiti rokove isporuke, nisu dugo prevoditelji. Nepoštovanje rokova isporuke može prouzročiti ozbiljnu štetu kod klijenata, budući da su oni rokovima vezani za druge poslove, pa samim time takvi prevoditelji ne mogu dugo opstati u prevoditeljskom svijetu.
P: Od koliko kartica/stranica se sastojao tvoj najveći prijevod?
Moji najveći dosadašnji prijevodi sastojali su se od cca 300 stranica i bilo ih je nekoliko. Bili su to većinom tehnički prijevodi, kako ih ja znam nazivati, „muški tekstovi“, i mogu reći da mi je svaki od njih ostavio po jednu malu uspomenu na licu.
S upitima nam se možete obratiti putem
e-pošte: info@translatora.net,
telefona: 095/333-6600
naše kontakt stranice ili Facebook stranice.
Na sve vaše upite odgovorit ćemo u najkraćem mogućem roku.
