Go up Translatora Contact Translatora Contact
+385953336600 info@translatora.net
„Svaki tekst treba lekturu!“

Razgovarali smo s Isidorom Vujošević, našom dugogodišnjom suradnicom, lektoricom i vlasnicom, za sada jedinog lektorskog obrta u Varaždinskoj županiji. Ova 37-godišnja Varaždinka, diplomirana kroatistica i fonetičarka s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže da se posao lektora definira čitanjem tekstova s ciljem njihova gramatičkog, pravopisnog i stilskog uređivanja. Drugim riječima, lektor ispravlja pogreške u tekstovima. Isidoru smo zamolili da nam kaže ponešto o detaljima svoje struke.

Svaki teskt treba lekturu

Kada si shvatila da si se pronašla u zanimanju lektorice?

Tekstom sam se htjela baviti još prije upisa na fakultet. Odmalena sam voljela knjige te sam u osnovnoj školi bila razredna čitačica. Nisam imala jasnu viziju profesije, ali sam znala da želim jednog dana raditi na tekstovima i baviti se nekom vrstom alternativnog posla. Kroatisti nerijetko rade u školi, no prosvjeta me nije privlačila iako mislim da bih bila dobar predavač. Ne sviđa mi se rad u školskom sustavu, prejak sam individualac za takav poredak pa sam spontano svoje mjesto pronašla u privatnom poduzetništvu i osami pri jezičnom radu.

Što je potrebno da osoba bude dobar lektor/dobra lektorica?

Lektor mora voljeti gramatiku i pravopis i čitati knjige odmalena. Osobe koje su voljele poeziju i književnost, a mrzile gramatiku nisu najbolji kandidati za taj posao. Ustvari, smatram da su najbolji literarni radnici oni koji su dobro savladali gramatiku i pravopis jer to je sredstvo kojim kreiraju umjetnička djela. Prečesto nailazim na literarne uratke lišene elementarnog poznavanja jezičnih osnova. Naprosto nema književnosti bez dobre gramatike. No, to je sad već druga tema. Ukratko, lektori moraju čitati književna djela i jezične priručnike kako bi ispekli zanat. Ključno je i dobro institucionalno obrazovanje. Ja sam imala odlične učitelje.

Razlika između lekture, korekture i redakture

Nekada, kada su se knjige pisale rukom ili na pisaćoj mašini, lektor ih je pregledao na papiru i ispravio olovkom, potom su se knjige pripremale za tisak tako što su radnici u tiskari slagali metalna slova. Tu je, naravno, dolazilo do tiskarskih pogrešaka. Kad je knjiga bila otisnuta, korektor je pročitao tekst kako bi bio očišćen i od tih tehničkih pogrešaka. Dakle, to je bila korektura. Danas se knjige i pišu i pripremaju za tisak digitalno tako da je tekst koji lektor uredi kao zadnji korak pred grafičku obradu jednak onome koji će biti otisnut. Zbog toga nema više smisla razdvajati lekturu i korekturu. Nema više tiskarskih pogrešaka te vrste. Naravno, postoje tipfeleri, pogreške u tipkanju, i njihovo ispravljanje mogli bismo nazvati korekturom, ali koji lektor ispravljajući gramatiku i pravopis ne ispravlja automatski i tipfelere? Tako da je to sve objedinjeno u lekturi. Redaktura je pak sadržajno uređivanje teksta koje premašuje obično čišćenje pogrešaka. Redaktor će paziti i na smisao i logiku sadržaja dok lektor nije dužan ispraviti rečenicu u kojoj piše da je neka žena u 32. mjesecu (umjesto tjednu) trudnoće (primjer iz prakse, haha). Naravno, lektor je na kraju ipak kriv za sve. 🙂

Revizija teksta

U kojim situacijama je nužno napraviti lekturu teksta?

Svaki tekst treba lekturu. I ove moje odgovore na vaša pitanja trebat će lektorirati. Lektura ne znači nepismenost autora nego upravo suprotno: brigu o jeziku. Lektura nije sramota, to je samo provjera.

Koje su najčešće poteškoće s kojima se susrećeš u lektoriranju?

Najmanje volim ispravljati pogreške koje su rezultat informatičke nepismenosti autora: višak ili manjak razmaka, pogrešnu upotrebu apostrofa i navodnika, tretiranje datuma kao da smo digitalni satovi (s viškom nula) i slično. Također, ne volim kad naiđem na diplomske radove koji su evidentno prepisani iz raznih izvora ili prevedeni uz korištenje Google Translatea. To je nemar i to me srdi. Nepoznavanje č/ć, ije/je, padeža i slično uopće me ne nervira.

Kakva je danas osviještenost o potrebi lekture te koliko se zapravo cijeni to zanimanje?

Osviještenost je sve veća jer već dvije godine trubim po Twitteru o tom zanimanju, haha. Dobro je što mnoga visoka učilišta sada preporučuju studentima lekturu (a neka i time uvjetuju obranu rada). Mislim da ljudi cijene lektore, ali ih se boje. To je naš križ, svi nas se plaše prije nego nas upoznaju…

djevojka u potrazi za adekvatnom literaturom u knjiznici

Literatura

Imaš li neki limit koju količinu teksta možeš lektorirati u jednom danu ili se to mijenja?

Ovisi o težini teksta i mojoj moći koncentracije, ali dnevni optimum je 30 kartica. Tako imam vremena i za druge poslove i uostalom za normalan život. Navodno je dnevna norma 12 kartica, ali mislim da je to utopija.

Postoji li neka tematika tekstova koju posebno rado lektoriraš?

Volim tekstove o poduzetničkim idejama, budu zaista kreativni i naučim svašta o raznim poljima gospodarstva, održivoj proizvodnji, turizmu itd. Također volim tekstove koji imaju dobru priču kao recimo diplomski rad o staklenim perlicama koje su pronađene u Jadranskom moru, a potopljene su zajedno s brodom koji je u 16. stoljeću iz Venecije prenosio građu za obnovu sultanova harema.

All we have is words, All we have is worlds

Riječi i samo riječi

Svim potencijalnim budućim lektoricama i lektorima, Isidora je na kraju našeg razgovora poručila kako je uz učenje bitno i konstantno usavršavanje. „Čitajte jezične savjetnike, promišljajte o jeziku, razgovarajte o jeziku, i nemojte biti kruti niti strogo inzistirati na jezičnom purizmu.“, poručuje Isidora uz misao kako ljepota jezika nije u etimološkoj čistoći nego u načinu izražavanja, u skladu misli i izraza.

Ukoliko vam je potrebna lektura obratite nam se putem 
e-pošte: info@translatora.net,
telefona: 095/333-6600
naše kontakt stranice ili Facebook stranice.

Na sve vaše upite odgovorit ćemo u najkraćem mogućem roku.